Preskoči na sadržaj

Što je NLP i kako mi može pomoći?

Što je NLP?

NLP (neuro-lingvističko programiranje) metodologija je koja pomaže ljudima da bolje razumiju sebe, prevladaju unutarnje prepreke, ostvare svoje ciljeve i izgrade kvalitetnije odnose – kako u privatnom, tako i u poslovnom životu.

Naziv NLP sastoji se od tri dijela.

Neuro se odnosi na način na koji putem naših pet osjetila doživljavamo svijet oko sebe i stvaramo vlastitu sliku stvarnosti.

Lingvističko se odnosi na način na koji tu stvarnost izražavamo riječima, ali i na način na koji razgovaramo sami sa sobom. Upravo taj unutarnji dijalog snažno utječe na naše odluke, emocije i ponašanje.

Programiranje se odnosi na obrasce razmišljanja, osjećanja i ponašanja koje smo tijekom života usvojili. Neki od tih obrazaca nas podržavaju, a neki nas ograničavaju. Ono što je posebno vrijedno jest činjenica da se ti obrasci mogu mijenjati. Kada promijenimo ono što nas koči, puno lakše ostvarujemo svoje ciljeve i preuzimamo odgovornost za vlastiti život.

NLP nije nastao slučajno.

Razvio se promatrajući ljude koji su u svom radu postizali iznimne rezultate. Profesor Gregory Bateson primijetio je da troje psihoterapeuta – Fritz Perls, Virginia Satir i Milton Erickson – postižu izvanredne rezultate te da njihovi klijenti napreduju brže i dugoročnije od drugih. Zainteresirao se za njihov način rada te je Richarda Bandlera i profesora lingvistike Johna Grindera potaknuo da istraže što stoji iza njihove uspješnosti.

Pitanje nije bilo što rade, nego kako to rade.

Njihova su otkrića postala temelj prvih NLP modela. Svoja saznanja pretvorili su u praktičan eksperiment u kojem su studenti primjenjivali naučene obrasce u radu s ljudima koji su dobrovoljno sudjelovali u projektu poznatom pod nazivom „Liječimo fobije za 5 $“. Rezultati su bili iznenađujuće uspješni i predstavljali su jedan od prvih koraka u razvoju NLP metodologije.

Od tada se NLP neprestano razvija i danas se primjenjuje u osobnom razvoju, coachingu, obrazovanju, poslovnom svijetu, prodaji, liderstvu, sportu i mnogim drugim područjima u kojima je važan rad s ljudima i ostvarivanje boljih rezultata.

Kako ti NLP može pomoći?

NLP nudi brojne tehnike i alate koji mogu pomoći u osobnom i profesionalnom razvoju. Njegova primjena vrlo je široka, a ovo su neka od područja u kojima ljudi najčešće primijete pozitivne promjene.

Postizanje ciljeva

Mnogi ljudi imaju želje, ali ih nikada ne pretvore u stvarne ciljeve. Ponekad nisu sigurni što doista žele, ponekad ih zaustavljaju strahovi, a ponekad jednostavno ne znaju odakle krenuti.

NLP pomaže prepoznati što nam je zaista važno, ukloniti unutarnje prepreke, postaviti jasne ciljeve i napraviti plan koji možemo slijediti. Kada znaš kuda ideš i zašto ti je to važno, puno je lakše ostati ustrajan i onda kada motivacija oslabi.

Razvijanje samopouzdanja

Samopouzdanje nije nešto s čime se rađamo. Ono se gradi.

Kada vjeruješ sebi, svojim odlukama i vlastitim sposobnostima, lakše donosiš odluke, izlaziš iz zone komfora i preuzimaš odgovornost za svoj život.

NLP nudi niz tehnika koje pomažu promijeniti ograničavajuća uvjerenja, razviti zdraviji odnos prema sebi i izgraditi unutarnju sigurnost.

Poboljšanje komunikacije

Velik dio naših svakodnevnih izazova proizlazi upravo iz komunikacije.

Ponekad ne kažemo ono što mislimo. Ponekad ne razumijemo druge, a još češće ne razumijemo sebe. Način na koji razgovaramo s drugima, ali i unutarnji dijalog koji vodimo sami sa sobom, snažno utječu na naše emocije, odnose i odluke.

NLP pomaže razviti jasniju, mirniju i učinkovitiju komunikaciju te bolje razumjeti vlastite i tuđe obrasce ponašanja.

Upravljanje stresom i emocijama

Život je pun promjena, izazova i nepredvidivih situacija. Ne možemo uvijek promijeniti okolnosti, ali možemo promijeniti način na koji na njih reagiramo.

Jedan od NLP aksioma kaže:

„Nije važno što se događa, nego kako to doživljavamo.“

Kada naučiš upravljati svojim mislima i emocijama, stres više ne upravlja tobom. NLP nudi praktične tehnike koje pomažu razviti veću emocionalnu stabilnost i otpornost.

Prevladavanje strahova i ograničavajućih uvjerenja

Koliko si puta odustala od nečega samo zato što si pomislila:

„Nisam dovoljno dobra.“

„Sigurno neću uspjeti.“

„Što će drugi reći?“

Takva uvjerenja često nas zadržavaju na mjestu i sprječavaju da iskoristimo svoj puni potencijal.

NLP pomaže prepoznati obrasce razmišljanja koji nas ograničavaju te ih zamijeniti onima koji nas podržavaju. Kada promijeniš način na koji razmišljaš o sebi i svojim mogućnostima, mijenjaju se i tvoji izbori, ponašanje i rezultati.

Kvalitetniji odnosi

Kvaliteta naših odnosa uvelike određuje kvalitetu našeg života.

Kada bolje razumiješ sebe, lakše razumiješ i druge. Učiš jasnije izražavati svoje potrebe, postavljati zdrave granice, rješavati nesporazume i graditi odnose temeljene na povjerenju i poštovanju.

NLP nudi brojne alate koji pomažu razviti upravo takvu komunikaciju i stvoriti kvalitetnije odnose – kako s drugima, tako i sa samom sobom.

NLP nije cilj sam po sebi. On je alat koji ti pomaže bolje razumjeti sebe, lakše mijenjati ono što te koči i svjesnije graditi život kakav želiš.

  1. 1975.

    Richard Bandler i John Grinder razvijaju meta model govora i objavljuju svoju knjigu „Struktura magije“. Ovo je trenutak kada počinje stvaranje temeljnih principa NLP-a, kroz analizu jezičnih obrazaca i kako oni oblikuju našu stvarnost.

    Kreću u eksperiment modeliranja tada vrlo uspješnih psihoterapeuta, a to su Fritz Perls – osnivač Gestalt terapije, Virginia Satir – obiteljski psihoterapeut i Milton Erickson – hipnoterapeut.

  2. 1977.

    Iz analize rada razvija se „Miltonov model“ govora. Milton Erickson je bio poznat po svojoj sposobnosti da koristi indirektnu sugestiju, metafore i jezične obrasce kako bi pomogao klijentima da postignu duboke promjene. Ovaj model je postao ključan u NLP-u jer omogućava promjene na dubokom, nesvjesnom nivou.

  3. 1980.

    Bandler, Grinder i Dilts razvijaju koncept strategija. Strategije omogućavaju ljudima da razumiju unutarnje misaone procese koji oblikuju njihove odluke i ponašanje. Ovaj model postavlja osnovu za bolje donošenje odluka, rješavanje problema, postizanje ciljeva i efikasnije učenje.

  4. 1982.

    Razvija se koncept reframinga. Reframing je tehnika u NLP-u koja omogućava promjenu percepcije nečega. Na primjer, promjena negativnog mišljenja u pozitivno, tako što se situacija sagleda iz drugačije perspektive.

  5. 1984.

    Richard Bandler otkriva koncept submodaliteta. Submodaliteti se odnose na male, specifične promjene koje činimo u načinima na koje percipiramo svijet (npr. veličina slike, boja, zvuk). Ove promjene omogućuju vrlo snažnu kontrolu nad emocijama i ponašanjem.

  6. 1988.

    Tad James razvija vremensku liniju. Ova metoda pomaže ljudima da oslobode negativna iskustva iz prošlosti, da srede svoje sadašnje stanje, kao i da se povežu s budućim ciljevima.

  7. 1990.

    Robert Dilts razvija tehniku reimprintinga, proces u kojem se osoba vraća važnim iskustvima iz prošlosti, promatra ih iz nove perspektive i daje im novo značenje. Time se mijenja način na koji doživljavamo vlastita sjećanja i njihov utjecaj na naš sadašnji život. Jer, iako prošlost ne možemo promijeniti, možemo promijeniti način na koji je nosimo u sebi. Možda upravo zato kažu: „Nikada nije kasno za sretno djetinjstvo.“

Svako veliko
putovanje započinje
prvim korakom

Pošalji upit